Mreza znanja / Konzalting / Poslovne financije / IPARD

I bez proučavanja tablica možemo pogoditi koje se hrvatske tvrtke nalaze na samom vrhu, bilo po prihodima, dobiti ili zaposlenima. Zakon velikih brojeva vrijedi i u ovom slučaju - govorimo o velikim poduzećima koja imaju zavidan položaj na tržištu, koriste ekonomiju obujma i imaju mnogo zaposlenika. Unatoč trenutnoj situaciji u svijetu, koja je znatno pogodila i Hrvatsku, prvih 10 poduzeća s najvećim prihodima u 2008. ostvarila su rast u odnosu na 2007. godinu. Ta poduzeća pružaju usluge i nude proizvode bez kojih je teško zamisliti svakodnevicu (hranu, energiju i telekomunikacijske usluge), a imaju poziciju lidera na tržištu te mogu utjecati na cijene. Jedino djelatnost koja ima jak supstitucijski proizvod ostvaruje lagani pad. Naime, klasičnu telefoniju (Hrvatske telekomunikacije) svojim rastom zamijenjuje mobilna komunikacija (T-Mobile, VIPnet).
 
Ako krenemo od analize prihoda, većina poduzeća ostvaruju rast u 2008. godini u odnosu na 2007. Tu je na broju jedan INA, zatim Konzum, HEP, HT, T-Mobile, Zagrebački holding, a one i u odnosu na 2007. godinu čuvaju svoje pozicije. OMV, VIPnet i HEP proizvodnja drže 7., 8. i 9. mjesto sa zamjenom mjesta u odnosu na 2007. godinu, a 10. poziciju drži također tvrtka iz sustava HEP-a. Među prvih 10 su prema tome naftna industrija, trgovina na malo sa širokom mrežom prodavaonica, telekomunikacije i poduzeća u državnom vlasništvu. Ne treba zaboraviti na tvrtke koje su povećale svoju prodaju proizvoda i usluga i koje se šire na području Hrvatske i inozemstva ostvarujući time veći prihod, a ne nalaze se među prvima po ostvarenom prihodu.

Prihod prvih 101 poduzeća u prosjeku je porastao za 16%.  Najveći rast prihoda, 271%, ostvario je INAGIP, koji se po ukupnom prihodu nalazi na 41. mjestu. Odmah potom slijedi tvrtka sa 196% rasta prihoda, koja se također bavi vađenjem prirodnog plina, a po ukupnom prihodu je na 16. mjestu. Talijansko poduzeće ENI Croatia B.V. (nekadašnja Agipom Croatia B.V.)  je na trećem mjestu i po ostvarenom prihodu i po ostvarenoj EBITDA-i.
Prva četiri poduzeća koja su ostvarila najveću dobit i EBITDA su redom HT, T-Mobile, ENI Croatia B.V. i VIPnet. Većinom se nalaze i u prvih 10 poduzeća po prihodu. Industrija telekomunikacija je u vodstvu kojoj se pridružuje djelatnost vađenja prirodnog plina s tvrtkom ENI CROATIA B.V.. Rast u odnosu na 2007. ostvarili su T-Mobile i ENI Croatia.

Među prvih 10 tvrtki koje sudjeluju u izvozu, a da se ujedno nalaze i među prvih 10 i u ostalim kategorijama, su INA (prihod i EBITDA), ENI Croatia (EBITDA i prihod) i Tankerska plovidba (dobit). Ukupni izvoz u 2008. godini iznosi približno 70,5 milijardi HRK (14% više nego u 2007.) Najveći izvoz u robnoj razmjeni Hrvatska je ostvarila u izvozu brodova (10,5%), naftnih ulja (8,5%), električnih transformatora i pretvarača (3%) te naftnih plinova i plinovitih ugljikovodika (2,9%). Vodeći izvoznik ipak je INA, a brodogradilišta zauzimaju drugo (Uljanik) i četvrto mjesto (Brodosplit). Najveći rast u izvozu ostvarila je Tiskara Zagreb i to sa 67 tisuća kuna u 2007. na 173,2 milijuna kuna u 2008 godini. Zatim slijedi TLM s rastom od 27.4 milijuna kuna u 2007. godini na 851 milijun kuna u prošloj godini.

Svih deset vodećih tvrtki sa najvećim prihodima imaju sjedište u Zagrebu. Grad Zagreb je središte biznisa sa 71% ukupnog prihoda među prvih 101 poduzeća rangiranih po prihodu. Ako se zbroje prihodi prvih dvadeset tvrtki za svaku županiju posebno, ponovno prednjači Grad Zagreb za kojim slijede Splitsko – dalmatinska županija (Konstruktor-Inženjering, Brodosplit, Brodomerkur, Kerum, Dalmacijacement, Tommy, Studenac) i Zagrebačka županija s P.Z. Autom, Mercatorom, Medical Intertradeom i Pik Vrbovcem.

Potom slijedi Primorsko - goranska županija, gdje najveći udio imaju Plodine, Euro Petrol i brodogradilište 3. maj. Ako gledamo prvih dvadeset tvrtki u svakoj županiji,  najzastupljenija poduzeća su u građevinarstvu (gradnja stambenih i poslovnih objekata te gradnja autocesta), zatim u trgovini na veliko te u turizmu. Najveći prihod ostvaruju djelatnosti distribucije električnom energijom, telekomunikacije i građevinska industrija.
Kao što vidimo, biznis se vrti oko velikih i etabiranih kompanija. Tako je svugdje u svijetu. No, u ekonomiji zasnovanoj na znanju, nove dinamične tvrtke stalno kucaju na vrata i ugrožavaju postojeće igrače. Kada bi se radio top 101 među hrvatskim malim i srednjim poduzećima sigurno bi bilo mnogo onih za koje bi se mogle reći riječi hvale. No koliko njih ima potencijal jednog dana narasti i ući među velike?

Iva Tounec, Mreža znanja