Konferencije
U organizaciji Mreže znanja i Matice hrvatske, s partnerom Hosting Adriatica, te u suradnji s Hrvatskom liječničkom komorom i Hrvatskom stomatološkom komorom u dvorani Matice hrvatske u Zagrebu 10.11.2009. održan je Okrugli stol na temu Razvoj medicinskog turizma u Hrvatskoj.
Cilj nam je bio okupiti predstavnike struke (pružatelja usluga), čuti iskustva iz prakse te u dijalogu s predstavnicima nadležnih tijela pokušati doći do zaključka i preporuka koji će pomoći u aktiviranju ovog velikog, ali neiskorištenog potencijala Hrvatske.
Kao glavne zaključke Okruglog stola ističemo:
- Hrvatska ima ispunjene glavne preduvjete za razvoj medicinskog turizma:
- kvalitetno medicinsko osoblje
- izniman potencijal destinacije zbog bogatstva prirodnih ljekovitih činitelja i turističke atraktivnosti
- cjenovnu konkurentnost
- Medicinski turizam je odlična strateška opcija kako za turizam, tako i za unaprijeđenje medicinskih usluga.
- Hrvatska hitno treba pristupiti izradi Strategije razvoja medicinskog turizma, a podršku njenoj implementaciji država treba dati kroz zakone, ulaganje u infrastrukturu, poticanje ulaganja, privatizaciju i sl.
- Za postizanje uspjeha potrebno je, uz stručnjake iz ovog područja, uključiti Vladu RH, resorna ministarstva, lokalnu samoupravu itd.
- Pozitivni primjeri poduzetnika pokazuju da donošenje strategije ne treba biti prepreka ulasku u projekte medicinskog turizma. Poduzetnici trebaju samoinicijativno krenuti u pružanje usluga, jer su ulaganja u medicinski turizam isplativa.
Okrugli stol u organizaciji Mreže znanja i Matice hrvatske, s partnerom Hosting Adriatica pokazao je veliki interes za medicinski turizam u Hrvatskoj, kako kroz veliki odaziv i aktivno sudjelovanje sudionika tako i kroz medijsko praćenje događaja.
Doneseni zaključci i pokazan interes svih sudionika pružaju dobru osnovu za daljnji razvoj ove djelatnosti te he zbog toga inicirano formiranje radne grupe zajedno s ministartvom turizma i Ministartvom zdravstva i socijalne skrbi kako bi se pristupilo izradi implementaciji strategije razvoja medicinskog turizma u Hrvatskoj.
Prijavnica
Cilj nam je bio okupiti predstavnike struke (pružatelja usluga), čuti iskustva iz prakse te u dijalogu s predstavnicima nadležnih tijela pokušati doći do zaključka i preporuka koji će pomoći u aktiviranju ovog velikog, ali neiskorištenog potencijala Hrvatske.
Kao glavne zaključke Okruglog stola ističemo:
- Hrvatska ima ispunjene glavne preduvjete za razvoj medicinskog turizma:
- kvalitetno medicinsko osoblje
- izniman potencijal destinacije zbog bogatstva prirodnih ljekovitih činitelja i turističke atraktivnosti
- cjenovnu konkurentnost
- Medicinski turizam je odlična strateška opcija kako za turizam, tako i za unaprijeđenje medicinskih usluga.
- Hrvatska hitno treba pristupiti izradi Strategije razvoja medicinskog turizma, a podršku njenoj implementaciji država treba dati kroz zakone, ulaganje u infrastrukturu, poticanje ulaganja, privatizaciju i sl.
- Za postizanje uspjeha potrebno je, uz stručnjake iz ovog područja, uključiti Vladu RH, resorna ministarstva, lokalnu samoupravu itd.
- Pozitivni primjeri poduzetnika pokazuju da donošenje strategije ne treba biti prepreka ulasku u projekte medicinskog turizma. Poduzetnici trebaju samoinicijativno krenuti u pružanje usluga, jer su ulaganja u medicinski turizam isplativa.
Okrugli stol u organizaciji Mreže znanja i Matice hrvatske, s partnerom Hosting Adriatica pokazao je veliki interes za medicinski turizam u Hrvatskoj, kako kroz veliki odaziv i aktivno sudjelovanje sudionika tako i kroz medijsko praćenje događaja.
Doneseni zaključci i pokazan interes svih sudionika pružaju dobru osnovu za daljnji razvoj ove djelatnosti te he zbog toga inicirano formiranje radne grupe zajedno s ministartvom turizma i Ministartvom zdravstva i socijalne skrbi kako bi se pristupilo izradi implementaciji strategije razvoja medicinskog turizma u Hrvatskoj.
Prijavnica
U organizaciji Udruge controllera Hrvatske i suorganizaciji Mreže znanja u Zagrebu je 3. studenoga 2009. godine održana konferencija „Controlling u Hrvatskoj – stanje i perspektive razvoja“.
Konferencija je okupila renomirane stručnjake iz područja controllinga, kao i vodeće stručnjake konzultantske i akademske zajednice, koji su svojim predavanjima sudionicima omogućili uvid u trenutno stanje i perspektive razvoja controllinga u Hrvatskoj, bogate primjere iz prakse te prezentaciju iskustava stečenih u svijetu controllinga velikih kompanija.
Osim utvrđivanja trenutnog stanja controllinga u Hrvatskoj i perspektive njegovog razvoja, predavači su na konkretnim primjerima objasnili kakve sve informacije controlling pruža managementu, na koje ih načine i u koje svrhe management može koristiti, kako prepoznati rane indikatore poslovne krize, na koji način sustav controllinga uklopiti u postojeću organizaciju te još mnogo toga.
Konferencija je ukazala na presudnu važnost controllinga u današnjem poslovanju i pripremi za donošenje poslovnih odluka u budućnosti te važnost otvaranja vrata controllinga malim i srednjim poduzetnicima.
Prezentacije i ostali materijali s konferencije dostupni su na www.uch.hr.
Konferencija je okupila renomirane stručnjake iz područja controllinga, kao i vodeće stručnjake konzultantske i akademske zajednice, koji su svojim predavanjima sudionicima omogućili uvid u trenutno stanje i perspektive razvoja controllinga u Hrvatskoj, bogate primjere iz prakse te prezentaciju iskustava stečenih u svijetu controllinga velikih kompanija.
Osim utvrđivanja trenutnog stanja controllinga u Hrvatskoj i perspektive njegovog razvoja, predavači su na konkretnim primjerima objasnili kakve sve informacije controlling pruža managementu, na koje ih načine i u koje svrhe management može koristiti, kako prepoznati rane indikatore poslovne krize, na koji način sustav controllinga uklopiti u postojeću organizaciju te još mnogo toga.
Konferencija je ukazala na presudnu važnost controllinga u današnjem poslovanju i pripremi za donošenje poslovnih odluka u budućnosti te važnost otvaranja vrata controllinga malim i srednjim poduzetnicima.
Prezentacije i ostali materijali s konferencije dostupni su na www.uch.hr.
Prijavnica Program
"U Veleučilištu u Požegi je uz nazočnost slavonskih župana i ključnih predstavnika lokalne samouprave 15. listopada 2009. godine održan Prvi poslovni forum Slavonije i Baranje na kojemu su se okupili gospodarstvenici, predstavnici uprava velikih poduzeća, mali i srednji poduzetnici, konzultanti, predstavnici banaka i investitora. Cilj Foruma je slikovito opisao njegov idejni pokretač dr.sc. Tomislav Radoš riječima: „Cilj ovog Foruma je pokazati da, osim kulena, čvaraka i tamburica, nudimo nešto više. Nikako da netko stisne dugme da se stvari pokrenu. Cilj ovog foruma je stisnuti to dugme.“
Skup je pozdravio Marijan Aladrović, župan Požeško – slavonske županije, a na važnost Foruma upozorio je činjenicom da Požeško – slavonska županija ima 4.906 eura BDP po stanovniku, što je 63,6% ionako niskog hrvatskog BDP-a.
Dr.sc. Jakša Puljiz iz Instituta za međunarodne odnose prezentirao je analizu razvijenosti Slavonije i Baranje, za kojim je odmah sljedila Maja Hranilović, konzultantica za regionalni razvoj, koja je u svom izlaganju istaknula potrebu suradnje javnog i privatnog sektora, lobiranja za pridobivanje sredstva iz europskih fondova te, kao najvažnije, važnost uskog partnerstva i stalne suradnje slavonskih županija. Upravo na problem kvalitetnog i stručnog kadra osvrnuo se u svom izlaganju i dr.sc. Borislav Miličević s Prehrambeno – tehnološkog fakulteta u Osijeku. Dr. Miličević istaknuo je da prikriveni razvojni potencijal predstavljaju upravo ljudski resursi.
Prvi okrugli stol „Što Slavonija i Baranja mogu ponuditi investitorima?“ obilježio je primjer Iločkih podruma koji je iznio Hrvoje Bošnjaković, a u diskusiji koja je uslijedila svoja iskustva su podijelili Hrvoje Bošnjaković iz Iločkih podruma, Ljiljana Belajdžić iz IGH Investa, Domagoj Račić iz Mreže znanja i Željko Ivanković iz Banke.
„Kako privući investitore?“ naziv je drugog okruglog stola u kojemu su sudjelovali Peter Vesenjak iz Hosting Adriatice, Michael Glazer iz Aucrisa, Erik Mohorović iz Verdispara, Vedrana Jelušić iz EBRD-a i Damir Čičak iz Business.hr-a. Sudionici su govorili o svojim iskustvima u ulozi investitora i koji se sve uvjeti moraju ispuniti da bi investitor pristao na sudjelovanje u određenom investicijskom projektu.
Zaključak prva dva okrugla stola je da glavni problem predstavljaju ispodprosječna industrijalizacija, sve manja dominacija poljoprivrednog sektora, velika nezaposlenost, depopulacija, nepostojanje prihoda od turizma – grane koja je ionako nedovoljno razvijena u regiji.
Forum je zaključen okruglim stolom pod nazivom „Što učiniti?“, na kojemu su sudjelovalli predstavnici svih uključenih županija: Marijan Aladrović, župan Požeško – slavonske županije, Željko Cirba, zamjenik župana Vukovarsko – srijemske županije, Zvonimir Koić, zamjenik župana Virovitičko – podravske županije, Martin Marolin, pročelnik Agencije za razvoj Osječko – baranjske županije i Tomislav Radoš iz Mreže znanja u ulozi moderatora.
Predstavnici županija pozitivno su ocijenili inicijativu i organizaciju Poslovnog foruma, naglasili važnost međusobne suradnje svih slavonskih županija i zajedničkog nastupa u lobiranju za dobivanje državnih i europskih poticajnih sredstava, kao i želju da održavanje Poslovnog foruma preraste u tradiciju.
Skup je pozdravio Marijan Aladrović, župan Požeško – slavonske županije, a na važnost Foruma upozorio je činjenicom da Požeško – slavonska županija ima 4.906 eura BDP po stanovniku, što je 63,6% ionako niskog hrvatskog BDP-a.
Dr.sc. Jakša Puljiz iz Instituta za međunarodne odnose prezentirao je analizu razvijenosti Slavonije i Baranje, za kojim je odmah sljedila Maja Hranilović, konzultantica za regionalni razvoj, koja je u svom izlaganju istaknula potrebu suradnje javnog i privatnog sektora, lobiranja za pridobivanje sredstva iz europskih fondova te, kao najvažnije, važnost uskog partnerstva i stalne suradnje slavonskih županija. Upravo na problem kvalitetnog i stručnog kadra osvrnuo se u svom izlaganju i dr.sc. Borislav Miličević s Prehrambeno – tehnološkog fakulteta u Osijeku. Dr. Miličević istaknuo je da prikriveni razvojni potencijal predstavljaju upravo ljudski resursi.
Prvi okrugli stol „Što Slavonija i Baranja mogu ponuditi investitorima?“ obilježio je primjer Iločkih podruma koji je iznio Hrvoje Bošnjaković, a u diskusiji koja je uslijedila svoja iskustva su podijelili Hrvoje Bošnjaković iz Iločkih podruma, Ljiljana Belajdžić iz IGH Investa, Domagoj Račić iz Mreže znanja i Željko Ivanković iz Banke.
„Kako privući investitore?“ naziv je drugog okruglog stola u kojemu su sudjelovali Peter Vesenjak iz Hosting Adriatice, Michael Glazer iz Aucrisa, Erik Mohorović iz Verdispara, Vedrana Jelušić iz EBRD-a i Damir Čičak iz Business.hr-a. Sudionici su govorili o svojim iskustvima u ulozi investitora i koji se sve uvjeti moraju ispuniti da bi investitor pristao na sudjelovanje u određenom investicijskom projektu.
Zaključak prva dva okrugla stola je da glavni problem predstavljaju ispodprosječna industrijalizacija, sve manja dominacija poljoprivrednog sektora, velika nezaposlenost, depopulacija, nepostojanje prihoda od turizma – grane koja je ionako nedovoljno razvijena u regiji.
Forum je zaključen okruglim stolom pod nazivom „Što učiniti?“, na kojemu su sudjelovalli predstavnici svih uključenih županija: Marijan Aladrović, župan Požeško – slavonske županije, Željko Cirba, zamjenik župana Vukovarsko – srijemske županije, Zvonimir Koić, zamjenik župana Virovitičko – podravske županije, Martin Marolin, pročelnik Agencije za razvoj Osječko – baranjske županije i Tomislav Radoš iz Mreže znanja u ulozi moderatora.
Predstavnici županija pozitivno su ocijenili inicijativu i organizaciju Poslovnog foruma, naglasili važnost međusobne suradnje svih slavonskih županija i zajedničkog nastupa u lobiranju za dobivanje državnih i europskih poticajnih sredstava, kao i želju da održavanje Poslovnog foruma preraste u tradiciju.
1_Analiza razvijenosti slavonskih županija
2_Suradnja kao preduvjet razvoja Panonske Hrvatske
3 Razvojni potencijali Slavonije _i Baranje
4 Iločki podrumi
5 Trendovi i prilike zdravstvenog turizma
